Budućnost rada

Zamislimo situaciju. Bliži se kraj 2019. godine, zanimaju vas trendovi i budućnost rada. Otvarate novu karticu u svojem internet pregledniku i u tražilicu upisujete “budućnost rada”. 10 milijardi rezultata je puno informacija o budućnosti poslovanja. Klikate od jednog do drugog rezultata i čitate na kakve sve procese morate biti spremni kako bi vaše radno okruženje držalo korak sa svjetskim trendovima.

Čitate o održivom poslovanju, digitalizaciji poslovanja, digitalnom tržištu i poslovanju u oblaku kao glavnom stupu budućnosti rada. Čitate kako su podaci i informacije najvredniji resurs budućnosti i kako će biti važno zaposlenicima omogućiti istovremeni pristup i uređivanje dokumenata. Rad će u budućnosti ovisiti i o automatizaciji, novim tehnologijama, algoritmima, a pronalazite i pokoji članak o utjecaju 5G mreže na rad budućnosti ali ni 5G mreža vas ne uspijeva preplašiti. Svjesni ste da vrijeme kada vam je stol bio zatrpan hrpom papira polako dolazi svome kraju, a i fotografije sada čuvate u oblaku – zašto ne biste i službene dokumente.

Spominje se i fleksibilnost kao važan faktor u poslovanju budućnosti. Najbolji svjetski poslovni savjetnici govore da se budućnost poslovanja fokusira na ljude. Sve važnije postaje kako, gdje, kada i na koji način zaposlenici obavljaju svoje poslove. Prema riječima američkog kolumnista Thomas Friedmana: “Rad se odvaja od poslova, a poslovi i rad od tvrtki, koje sve više postaju platforme. Izvrstan primjer toga je ono što se događa u industriji autoprijevoza. Tradicionalne lokalne taksi tvrtke posjeduju automobile i imaju zaposlenike koji imaju posao; oni voze te automobile. Ali sada se natječu s Uberom, koji ne posjeduje automobile, nema zaposlenike i samo pruža platformu koja okuplja ljude koji trebaju vožnju i ljude koji nude vožnju.”
Razmišljate o pročitanome i mislite si: “Ali ja nisam Uber, ovo se ne odnosi na mene i promjene koje čekaju moje poslovanje neće doći tako brzo.”

Par mjeseci kasnije sve se mijenja. Rad od kuće postaje jedina opcija za vas, vaše kolege i zaposlenike. Ona budućnost rada o kojoj ste ranije čitali na neki se način počela ubrzano odigravati pred vašim očima. E-mail jednostavno nije dovoljno dobar za izravnu komunikaciju s kolegama koji su sada od vas udaljeni kilometrima. Ne možete do uredskog printera pa dokumente počinjete potpisivati digitalno, a da bi s kolegama mogli surađivati morate početi koristiti neki od cloud servisa. Odgađanje digitalizacije poslovanja više nije bila opcija.

Prema izvješću sa Svjetskog ekonomskog foruma iz 2018. nova vizija globalnog tržišta rada uključivala je 4 tehnološka dostignuća kao pokretače promjena koji su do 2022. trebali dominirati kao pokretači rasta.

Ta su dostignuća:

– brzi mobilni internet
– umjetna inteligencija
– analitika velikih podataka (big data)
– tehnologija oblaka (cloud technology)

Ove nas je godine svjetska pandemija primorala na ubrzanu prilagodbu i digitalizaciju većeg dijela poslovanja bez obzira na sektor u kojem radite.
Tehnologije građene godinama su nam omogućile da gotovo preko noći počnemo koristiti sve njihove prednosti. Brojke govore dovoljno, platforme za video komunikaciju su utrostručile brojeve svojih dnevno aktivnih korisnika. Rad od kuće postao je prihvatljiv većini firmi koje su prilagodile svoje poslovne procese i počele intenzivnije koristiti digitalne alate, a budućnost rada prihvatili smo i prilagodili svojim poslovnim modelima.

U najavama iz prošlog desetljeća, 2020-e su trebale biti desetljeće rada od kuće. Budućnost rada podrazumijevala je da radna mjesta postanu dnevni boravci, radni stolovi zaposlenika ili bilo koje drugo mjesto na kojem je dostupna brza internetska veza. Korona pandemija je ubrzala plan te je 2020-a već opravdala očekivanja za cijelo desetljeće sa 72% svjetskih kompanija čiji zaposlenici trenutno rade od kuća.
Samo ove godine u Americi je 66 milijuna radnika radilo od kuće, naspram 4,7 milijuna radnika koji su od kuća radili 2019. godine. Prema istraživanju Enterprise Technology Research sljedeće godine se očekuje daljnji porast te je procjena da bi se broj radnika koji će u 2021. godini od kuće raditi za stalno trebao udvostručiti. Unatoč razvoju cjepiva i očekivanjima da će se svijet sljedeće godine početi polagano vraćati u normalu, predviđanja o promjenama u načinu rada dokazuju nam da je pandemija samo ubrzala procese i promjene u poslovanju u raznim industrijama. Najveća prednost zbog koje će veliki broj kompanija nastaviti svojim zaposlenicima omogućavati rad od kuće je povećanje efikasnosti radnika.

Prema navedenom istraživanju gotovo polovica svih ispitanika smatra da se učinkovitost radnika povećala od kada su za vrijeme pandemije počeli raditi od kuća. Također je važno da se uz učinkovitost povećalo i zadovoljstvo radnika.

Najveća promjena u načinu na koji danas radimo je promjena okruženja u kojem radimo. Rad više nije vezan za određenu lokaciju, a poslovni procesi moraju se i dalje nesmetano odvijati. Zaposlenici se ne moraju nužno nalaziti u istim prostorijama, istim zgradama, gradovima, državama ili čak vremenskim zonama da bi uspješno obavljali svoje zadatke. Zbog toga je potrebno omogućiti nastavak poslovanja bez obzira na to u kojem točno trenutku zaposlenici rade. Bez obzira na dostupnost radnika u određenom trenutku, potrebno je da se radni procesi i tijek informacija odvijaju transparentno, bez zastoja i kontinuirano te da svi zaposlenici imaju pristup cijelom procesu i svim potrebnim dokumentima. U tome nam uveliko pomažu platforme za komunikaciju unutar timova kao što su MS Teams, Zoom, Slack te cloud servisi poput Microsoftovog OneDrive-a.

Ovakvi moderni servisi nam omogućuju da nastavimo obavljati zadatke bez da propustimo ikakvu važnu informaciju ili promjenu plana. Virtualno radno okruženje zahtijeva i virtualni radni prostor u kojem će se rad obavljati – takozvani uredi u oblaku. U tom online prostoru zaposlenici mogu komunicirati u realnom vremenu ili kada to njima odgovara, mogu organizirati sastanke te postavljati ciljeve projekata. Također nam ti servisi omogućuju objavljivanje relevantnog sadržaja, komentiranje i zajedničko i istovremeno uređivanje dokumenata, zadavanje zadataka i praćenje jesu li ti zadaci izvršeni kao i pregled obavljenih zadataka unutar nekog projekta i unutar određenog perioda.
Ovakvih je servisa ne tržištu sve više i više te se njihove značajke stalno nadograđuju novim sadržajem koji rad od kuće dodatno olakšava, a rad u uredima čine jednostavnijim. Najveća pogodnost je da su te platforme vrlo prilagodljive te ih možete iskoristiti na razne načine, ovisno o potrebama svoje kompanije.

“Novo normalno” podrazumijeva i novi način praćenja rezultata. U uredima se učinkovitost radnika najčešće mjeri vizualno – tako da se smatra da su radnici učinkoviti ako “rade” odnosno ako pozorno gledaju u ekrane svojim kompjutera, marljivo tipkaju, obavljaju poslovne razgovore, dolaze ranije i odlaze kasno. Kod rada od kuće najvažniji postaju rezultati!
Svaka organizacija ima svoje ciljeve, a svaki zaposlenik doprinosi ostvarenju tih ciljeva na njemu svojstven način. Zato se i praćenje rezultata može bitno razlikovati od tvrtke do tvrtke.
Kako bi se rezultati u virtualnim uredima uopće mogli mjeriti potrebno je procese pojednostaviti te prilagoditi online okruženju. Također, komunikacija je bitnija nego ikada prije, te je na menadžerima da održavaju stalan kontakt sa zaposlenicima, prikupljaju povratne informacije, asistiraju i prilagođavaju ciljeve. Oni veći ciljevi bi se trebali sastojati od više manjih koji trebaju biti fleksibilni i promjenjivi po potrebi.

Više uloženih sati rada ne znači automatski i više rezultata ili ostvarenih ciljeva. U budućnosti rada kvaliteta je zamijenila kvantitetu i prema tome učinkovitost radnika treba biti i mjerena.
Fleksibilnost, rezultati i dogovor su riječi koje najbolje opisuju rad 2020-e. Riječi koje znače da svoje zadatke možete obavljati uz glazbu koju volite, kućne ljubimce i stopala u vrućem pijesku ili pak čizmama, bez brojanja poziva ili e-mailova koje ste poslali uz postizanje malih i velikih ciljeva.
Budućnost nam nije dana, nego je svakog dana stvaramo, pa tako i budućnost rada. Više nego ikada ona ovisi o dijalogu i razmjeni ideja između zaposlenika i poslodavaca. Odnosu za koji je važnije no prije da bude partnerski, pun povjerenja i ponekog kompromisa s obje strane imajući na umu da je razvoj poslovanja u interesu i jednih i drugih te da su promjene neizbježne u svijetu za koji nam se ovih dana čini da se vrti nešto brže nego inače.

 

Published by Informel

Ured

Informel d.o.o.
Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV/2
HR86917071179

Podaci

OIB 86917071179
MBS 080917474
IBAN HR9724070001100407144
OTP banka d.d.

Office

Osnivački kapital 20.000,00 kn uplaćen je u cijelosti
Vlasnik, jedini član uprave i direktor je Krešimir Vrhovčak